Što je biopsija kože?
Biopsija kože je mali kirurški zahvat kojim dermatolog uzima komadić kože kojega pošalje u laboratorij patologije gdje patolog pregleda kožu pod mikrosokopm.
Kada treba napraviti biopsiju kože?
Biopsija kože se izvodi da bi se postavila dijagnoza promjena po koži. Ponekad bolesti kože na prvi pogled izgledaju vrlo slično pa su potrebne dodatne pretrage. Takva pretraga je biopsija kože i uz nju vezano patohistološko testiranje. Patohistološko testiranje podrazumjeva gledanje strukture kože pod mikroskopom nakon što se stanice oboje posebnim bojama.
Kada se dermatolog odlučuje za biopsiju?
Najčešće su to 2 situacije:
1. Ukoliko promjene na koži bolesnika dermatologa upućuju na veći broj dijagnoza biopsija najčešće omogućuje dobivanje prave dijagnoze.
2. Ukoliko dermatolog sumnja da imate rak kože biopsija se čini kako bi se potvrdilo ili isključilo postojanje raka. Biopsija također može dati informacije o tipu raka kože, što može odrediti najbolje moguće liječenje.
Kako se radi biopsija?
Nešto prije izvođenja biopsije dobivate malu injekciju lokalnog anestetika kako bio dio tijela utrnuo što trenutno izazove osjećaj uboda, ali koža vrlo brzo utrne.
Kada anestetik počne djelovati slijedi izvođenje biopsije, tj. rezanjem se uzme komadić kože koji se šalje na patohistološku analizu. Pri tome se može osijećati pritiskajući osjet u području gdje se biopsija izvodi, ali to ne bi trebalo boljeti. Ako je bol ipak prisutna recite to doktoru koji će tada dodati još malo anestetika.
Da li se šiva rana koja pri biopsiji nastane i da li ju treba previti?
Ovisno o vrsti biopsije nekada se rana šiva, a nekada ne. Ukoliko se rana šiva dermatolog će vam objasniti kada i gdje možete ukloniti šavove. Previjanje se primjenjuje na mjestu biopsije a prevoj bi trebao ostati na rani prva 24 sata. Nakon toga zavoj se skida ili se stavlja drugi.
Kada ću saznati pravu dijagnozu tj rezultate biopsje?
Na kontroli kod dermatologa priopćiti će Vam se rezultati biopsije. Obično je to dva do tri tjedna iza biopsije kada doktor dobije rezultate od patološkog laboratorija. Ponekad procedura može potrajati duže ako se traže posebne boje.
Da li ostaje ožiljak na mjestu biopsije?
Da, nakon biopsije ostaje mali ožiljak.
Što je to biopsija bušenjem?
Biopsije bušenjem ili PUNCH biopsije su brze, ograničene i obično stvaraju malu ranu i omogućuju patologu da dobije detaljan pregled kože. Ponekada je potrebno učiniti više biopsija bušenjem.
Oštrica kod biopsije bušenjem uzima se mali okrugli uzorak veličine 2-6 mm u promjeru, iako je najčešća veličina uzorka za analizu 3-4 mm.
Ponekad je potreban zavoj, a ako je rana mala ponekada se rana ne mora previti.
Što je to biopsija guljenjem?
Biopsija guljenjem (struganjem) se može koristiti ako promjene na koži zahvačaju gornje slojeve kože (epidermis i dermis).
Dermatolog skalpelom uzima jako plitak sloj kože sa oboljelog područja, Dermabladeom ili žiletom. Nisu potrebni zavoji poslije biopsije ali će ostati mala krasta koja perzistira 1-2 tjedna.
Postoji li još koja vrsta biopsije?
Postoji i ovdje bi izdvojili biopsiju zarezivanjem. Biopsija zarezivanjem se koristi kada je potreban veći uzorak kože da bi se postavila točna dijagnoza. Pri njoj se uzima komadić uzorka kože sa oštricom skalpela. Prevoj je najčešće potreban.
Ključne riječi: biopsija kože, patohistološki laboratorij, Punch biopsija, prevoj
Ukratko: Biopsija kože je uzimanje uzorka kože kirurškim putem. Može se izvoditi klasičnim načinom, bušenjem, guljenjem i zarezivanjem. Uzorak kože dobiven biopsijom šalje se na analizu u patohistološki laboratorij gdje se dobiva prava dijagnoza.
Jeste li znali: Poslije biopsije uzorak kože se fixira u posebnim otopinama I tankim rezovima Tkiva se odrežu i smjeste u mikroskopskie rezove. Rezovi se bojaju za PHD ispitivanje (obično ih obavljaju dermatopatolozi ili patolozi). Ponekada se specijalne boje koriste za ispitivanje antitijela, imunih proteina i markera određenih bolesti. Rezultati (PHD nalaz) početne rutinske biopsije mogu biti dobiveni u 48 sati ili manje dok preparati obojeni sa posebnim tehnikama bojanja mogu proći puno duži period do krajnji dijagnoze.
Za Moj doktor: Perica Ante dr.med. dermatovenerolog
